Nakon raspada SSSR-a između Rusije i Ukrajinecijeli niz političkih i geopolitičkih sporova nastalo je, prije svega, Crkve, Sevastopol, kao i vojna flota Sovjetske armije stacionirane na obali Crnog mora. Bilo je i ozbiljnih gospodarskih problema, posebice pitanja opskrbe energijom određenim europskim državama, s obzirom na činjenicu da je većina plinovoda i naftovoda iz Rusije u Europu položena preko područja Ukrajine. Da bi riješili ove i druge sporove, zemlje su morale hitno uspostaviti diplomatske odnose.
Početak diplomatskih odnosa između bivšegbratske republike su položene u kolovozu 1991., kada je prva diplomatska misija poslana u Moskvu iz Kijeva. Na čelu je opunomoćenik Ukrajine u Rusiji Kryzhanovskiy VP, koji će postati prvi izvanredni veleposlanik.
U veljači 1992. godine u Minsku, ruskomFederacija i Ukrajina potpisali su bilateralni protokol o uspostavi diplomatskih odnosa koji predviđa razvoj kulturnih, političkih i ekonomskih veza između dviju zemalja, kao i širenje prijateljskih odnosa između svojih naroda i građana. Nakon potpisivanja protokola iste godine, ukrajinsko veleposlanstvo u Moskvi započelo je s radom.
Od 1991. veleposlanstvo je vodilo sedam izvanrednih i opunomoćenih veleposlanika:
Diplomatska misija Ukrajine u Rusiji nalazi se na: 125009, Moskva, po. Leontief, 18.
Službena stranica: russia.mfa.gov.ua.
Kontaktirajte telefone: 00 7495 - 629 46 42; 629 35 42.
Veleposlanstvo Ukrajine djeluje od ponedjeljka do petka od 9:00 do 18:00, pauzu od 13:00 do 14:00 sati.
Administrativna zgrada misije je apovijesna građevina na temeljima sredinom XVIII stoljeća, koji je do 1880. imao pogled na ljetnikovac u stilu Carstva. U 1880-1890-ih zgrada je obnovljena posebno za novog vlasnika - grof Alexei Uvarov, poznati ruski arheolog i povjesničar, unuk posljednjeg Hetman od Zaporižžja vojske. Kao rezultat restrukturiranja koje su izvršili arhitekti Bykovski K.М. i Solovyov SU, zgrada je dobila novi izgled i plemenito eklektičan dekor. Godine 1919. zgrada je djelomično uništena zbog eksploziji bombi anarhisti, ali u 1922, obnovljena arhitekt VM Mayat
Veleposlanstvo Ukrajine u Rusiji ima 9 glavnih specijalnih i unutarnjih odjela:
Veleposlanstvo Ukrajine ima oko 20 diplomata raznih redova: vojni suradnici, konzuli, savjetnici, tajnici.
Prema službenim popisnim podacimaRuska Federacija, provedena 2010. godine, na području Rusije dom je 1,95 milijuna etničkih Ukrajinaca, odnosno 1,35% ukupnog stanovništva. Prema neslužbenim informacijama oko 3 milijuna ljudi iz Ukrajine živi u Ruskoj Federaciji. Najveći broj Ukrajinaca živi u Moskvi i regiji, St. Petersburg, Krasnodar Territory, Voronezh, Rostov i Tyumen regijama.
Zaštititi interese građana Ukrajine, pružajući immeđunarodna pravna pomoć, kao i s ciljem promicanja razvoja političkih, trgovinskih i znanstvenih odnosa između dviju susjednih država u Rusiji, funkcioniraju ukrajinski konzulati.
Veleposlanstvo Ukrajine u Moskvi u svojoj strukturikonzularnog odjela, služeći Distrikta, koji obuhvaća Republiku Baškirska Buryatia, Komi, Mari El, Mordvinska, Tatarstan, Tuva, Khakassia, Udmurtska i kuvaski Republiku, Krasnoyarsk Territory, u Belgorod, Bryansk, Vladimir, Voronjež, Ivanovo, Irkutsk, Kaluga, Kirov , Kursk, N. Novgorod, Moscow, Orenburg, Orlovskaya, Penza, Perm, Ryazan, Saratov, Samara, Smolenski Tverskaya Tambov, Tula, Yaroslavl područje i Agin Buryatsky, Korjakski, Komi-Perm, Taimyrsky , Evenki, Autonomna područja Ust-Orda Buryat.
U Ruskoj Federaciji, s obzirom na veličinu okupiranih područja u zemlji i rade Generalni konzulat u Vladivostoku, Rostov na Donu, Tyumen, Petrogradu.
Usprkos nedavnim kretanjima u Ukrajini i Srbijipogoršanje odnosa s Rusijom, ukrajinsko veleposlanstvo u Moskvi nastavlja s radom. U ožujku ove godine Izvanredni veleposlanik Ukrajine u Ruskoj Federaciji Yelchenko V.Yu. privremeno je podsjetio iz veleposlanstva za konzultacije o situaciji na Krimskom poluotoku.
U sadašnje vrijeme, iz Ukrajinepitanje o potpunom prestanku diplomatskih odnosa s Rusijom razmatra se, međutim, kako je zamjenik šefa ukrajinskog AP Valerija Chaly napomenuo, ukrajinske vlasti pažljivo proučavaju moguće posljedice takvog političkog koraka. U svakom slučaju, bez obzira na to što političari odlučuju, bratski narodi Rusije i Ukrajine nastavit će održavati vezu. Štoviše, mnogi građani tih zemalja povezani su srodnim vezama.
</ p>